Eritrociti su crvena krvna zrnca koja se stvaraju u koštanoj srži, a nakon sazrevanja cirkulišu u krvi.Glavna uloga eritrocita u organizmu je prenos kiseonika do svih organa.
Hemoglobin je protein koji ima ulogu da vezuje I prenosi kiseonik do perifernih organa od kojih su naročito važni mozak, srce I mišići.
Može biti bolest koja je sama za sebe ali je najčešće udružena sa nekom drugom bolešću.
Prema uzroku i mehanizmu nastajanja anemije se dele u 3 grupe:
- Anemije koje nastaju zbog smanjenog stvaranja eritrocita
- Anemijekoje nastaju zbog povećane razgradnje ili gubitka eritrocita
- Anemije uzrokovane povećanom potrebom za eritrocitima
Može biti pokazatelj ozbiljnih oboljenja I da utiče na celokupno stanje organizma pa samim tim I da narušava svakodnevni kavalitet života.
Najčešći simptomi I klinički znaci su:
- Osećaj umora, iscrpljenosti čak I u mirovanju, česte glavobolje,
- Vrtoglavica i/ili nesvestica, zujanje u ušima,
- Niža telesna temperatura,
- Krhki nokti, pojačano opadanje I lomljenje kose,
- Osećaj nedostatka vazduha, smanjena otpornost I sklonost ka infekcijama.
Ove simptome često ignorišemo ili ih prepisujemo drugim stvarima, najčešće svakodnevnoj izloženosti stresu, pa anemija dugo ostaje neotkrivena.
Brz tempo života, suva, jednolična I neadekvatna ishrana čine pogodno tlo za nastanak anemije.
Kako postoji veliki broj različitih tipova anemije, vrlo je bitno da se analizom krvi utvrdi tačna dijagnoza I da se na osnovu toga primeni adekvatna terapija.
Lečenje anemije zavisiće od toga koji je njen uzrok, ali za svaku vrstu anemije postoji jedna zajednička stvar, a to je adekvatna ishrana.
Pošto je najčešća anemija ona koju prati nedostatk gvožđa, baziraćemo se na ishrani koja je adekvatna za dovoljan unos gvožđa, ali I za njegovu apsorpciju.
.Najbolji plan ishrane u slučaju anemije uključuje hranu bogatu gvožđem I drugim vitaminima neophodnim za proizvodnju hemoglobina I crvenih krvnih zrnaca. Takođe treba da sadrži hranu koja pomaže našem telu da bolje apsorbuje gvožđe.
Gvožđe se ne stvara u organizmu, već ga je neophodno uneti putem hrane.Količine koje su nam neophodne za nesmetano obavljanje funkcija u organizmu su male, ali nam upravo I to malo često nedostaje.
Jednolična ishrana, preterano konzumiranje kafe I alkohola, drastične dijete I ograničeno unošenje svežeg voća I povrća, povećavaju mogućnost za pojavu anemije.
Preporučuje se uzimanje hrane bogate gvožđem a to su sledeće namirnice: žitarice(celo zrno), pačetina, govedina, junetinja, konjsko meso, morski plodovi, kelj, artičoka, bundeva, spanać, blitva, mahunarke, soja, džigerica, žumance, zeleno lisnato ovrće, orašasti plodovi( indijski orah, pinjole, pistaći, suncokret)
Osim količine gvožđa koju unosimo u organizam, veoma je važno I njegovo iskorištavanje, što zavisi od više faktora.Nije retko da se I nakon dovoljnog unošenja gvožđa u organizam anemija ne povlači. To se dešava jer je apsorpcija ovog minerala otežana usled individualnih svojstava hrane, pola, uzrasta, fiziološkog stanja organizma kao I rezervi gvožđa u organizmu.
Namirnice koje sadrže bakar (sir, žumance, zeleno povrće, trešnje, kajsije, suve smokve), poboljšavaju apsorpciju gvožđa.
Na poboljšanje apsorpcije gvožđa utiče I vitamin C, pa se uvek preporučuje da uz hranu bogatu gvožđem koristiti I namirnice bogate vitaminom C.
Dobre kombinacije su naprimer: riba, brokoli, limun, peršun; meso I kupus salata; pasulj I zelena salata sa limunovim sokom.
Treba izbegavati kombinaciju namirnica bogatih gvožđem sa mlekom I mlečnim proizvodima, tj namirnice koje sadrže kalcijum, jer ovaj mineral smanjuje apsorpciju gvožđa.
Crni I zeleni čaj smanjuju apsorpciju, pa ih treba uzimati samo između obroka a nikako u toku obroka.
PRIMER VITAMINSKE BOMBE KOJA JE DALA ODLIČNE REZULTATE PRI LEČENJU ANEMIJE:
- 200 ml meda
- 200 g istucanih oraha
- 200 g suvog grožđa
- 200 ml soka od šargarepe
- 200 ml soka od cvekle
- Sok od 2 limuna
Slađana Marinković, dijetetičar-nutricionista i menadžer Idea Organic radnje