Srž problema gotovo svih autoimunih stanja/bolesti i zapaljenskih bolesti su:
- Nedostatak vitamina D (čitaj hormona)
- Poremećaj u radu creva (cureća creva, narušen mikrobiom creva)
- Hroničan stres
Vitamin D je jak imunomodulator. Gotovo sve ćelije imaju receptore za vitamin D. Nekada se može desiti da osoba ima problem sa VDR (vitamin D receptorima u smislu rezistencije ćelija na vitamin D). To je ozbiljno stanje, genetski predisponirano, ili nastalo kao posledica infekcija, najčešće EBV (Epštajn-Barov virus ), ili neke druge virusne, ili bakterijske infekcije. Ako se suočavate sa AIB, proverite nivo vitamina D, i pronađite dobrog lekara, koji bi Vas adekvatno suplementirao VISOKIM dozama vitamina D3. Ne zaboravite da se u letnjim mesecima (jun, jul i avgust), kada sunce pada na zemljinu koru pod pravim uglom, sunčate minimum 30 minuta, u periodu od 11-16h, kada je jako sunce, bez zaštitnog faktora, izlažući suncu što veću površinu tela. Jedino tada telo može da stvori iz holesterola, pod dejstvom sunca, vitamin D, koji će akumulirati, a onda, u zimskim mesecima, polako koristiti za svoje potrebe. Unos vitamina D putem hrane je mali, ali vredi napomenuti izvore, a to su: ulja jetre bakalara, tuna, sardina, losos, haringa, skuša, goveđa jetra, žumance, kozji sir, punomasno mleko i jogurt…
Poremećaj u radu creva može biti suptilan, toliko da ga uopšte nismo svesni, već smo se sa njim saživeli. Ispoljava se kroz neredovne stolice, smena učestalih stolica sa izostankom, ili regularnom stolicom, povremena nadutost, gasovi,osećaj težine u stomaku, bol, probadanje, napetost, ili prosto ništa od navedenog. Čak i u tom slučaju, ako već patite od AIB, znajte da vam creva ne rade dobro! Upotreba antibiotika, jako narušava mikrobiom creva. Creva su takozvani „DRUGI MOZAK”, i najbolji način da ih oporavite je da izbacite gluten iz ishrane, ako već morate da pijete antibiotike, obavezno pijte probiotike, a antibiotike zamenite uljem divljeg origana. Uz probiotike, ne zaboravite prebiotike (nerastvorljiva biljna vlakna), kojima se probiotske kulture hrane. Izvori probiotika u hrani su: kiselofermentisani mlečni proizvodi, kao što su jogurt, kiselo mleko, kefir (birajte organsko, prednost dajte kozjim proizvodima). Ovde napominjem da se u širokom luku izbegavaju voćni jogurti. Kiseli kupus je odličan probiotik, takođe i domaća turšija, pravljena samo sa soli, bez sirćeta, ili samo sa lumunovim sokom.
Ako pijete tablete probiotika, a ne unosite dovoljno prebiotika, probiotik će samo da projuri kroz vaša creva. Najveći izvori prebiotika (hrane za probiotike) su : artičoka, špargla, crni luk, praziluk, semenke, orašasti plodovi, psilijum, svo zelenolisnato povrće, sve kupusarke, jabuke, dunje… Uz povećan unos prebiotika, obavezno povećajte unos vode.
Hronični stres i redukcija istog je jako bitan faktor oporavka. Poznato je, da se AIB često prvi put aktiviraju, kao posledica preživljenog jakog stresa (gubitka drage osobe, posla, razvoda…). Kada smo pod stresom, aktivira se simpatikus (hormon stresa je jako visok), i konstantno smo u modu bori se, ili beži. Za varenje hrane, proizvodnju energije, hormona, jako je bitno dejstvo parasimpatikusa (odmaraj se, uspori, vari). Nađite svoj sopstveni mehanizam za eleminaciju sresa, ili bar za ublažavanje istog. Jako pametna rečenica, koju sam skoro čula je
„ Pre nego što napraviš spisak hrane koju treba da jedeš, pronađi ono što tebe jede i ukloni ga.”
Zehra Velanac, viši dijetetičar-nutricionista i i strukovna medicinska sestra